Usklađenost u zaštiti prijavitelja nepravilnosti za financijske usluge #

Financijske institucije posluju prema Direktivi EU-a o zaštiti prijavitelja nepravilnosti i sektorskim propisima koji neovisno zahtijevaju unutarnje kanale za prijavu. Neusklađenost izlaže društva kaznama i prema nacionalnim propisima kojima je Direktiva prenesena i od strane financijskih regulatora.

Propisi koji zahtijevaju kanale za prijavu #

• Direktiva (EU) 2019/1937 — zahtijeva povjerljive kanale za prijavu, rok od 7 dana za potvrdu primitka i rok od 3 mjeseca za povratnu informaciju. Prag od 50 radnika koji vrijedi za većinu privatnih subjekata ne primjenjuje se na nadzirane financijske subjekte: prema članku 8. stavku 4., subjekti obuhvaćeni aktima Unije navedenima u dijelovima I.B i II. Priloga moraju imati unutarnji kanal za prijavu neovisno o broju radnika. Dio I.B popis je akata o financijskim uslugama, proizvodima i tržištima te o sprječavanju pranja novca; dio II. obuhvaća sektorske akte koji propisuju vlastita pravila prijave.
• MiFID II (2014/65/EU) — članak 73. zahtijeva da investicijska društva imaju postupke kojima radnici mogu interno prijaviti moguće povrede. Nacionalni regulatori to provode neovisno o Direktivi o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
• Uredba o zlouporabi tržišta (EU 596/2014) — članak 32. zahtijeva da države članice uspostave mehanizme za prijavu stvarne ili moguće zlouporabe tržišta. Društva moraju osigurati postojanje unutarnjih kanala kako bi radnici mogli prijaviti prije nego što se obrate regulatorima.
• Direktive o sprječavanju pranja novca (AMLD 4/5/6) — zahtijevaju unutarnje postupke prijave za sumnjive transakcije. Nadolazeći paket o sprječavanju pranja novca (2024.) jača zaštitu prijavitelja nepravilnosti za prijave u tom području.
• Solventnost II (2009/138/EZ) — članak 71. zahtijeva da osiguratelji održavaju postupke za prijavu nepravilnosti.

Sektorski regulatori s ovlastima provedbe #

Ovi regulatori mogu izricati novčane kazne neovisno o nacionalnim tijelima za zaštitu prijavitelja nepravilnosti.

Nabava u režimu DORA-e #

Uredba (EU) 2022/2554 (DORA) primjenjuje se od 17. siječnja 2025. Ne zahtijeva kanal za prijavu, ali za financijske subjekte u svojem području primjene uređuje način na koji se on nabavlja. Softver za prijavu nepravilnosti je IKT usluga, pa ugovaranje ide kroz vaš proces upravljanja rizikom trećih strana u području IKT-a, a ne kao uobičajena kupnja softvera.

U praksi:

• Ugovor se upisuje u vaš registar informacija i prijavljuje nadležnom tijelu.
• Primjenjuju se ugovorne odredbe članka 30. Koje — osnovne iz članka 30. stavka 2. ili proširene iz stavka 3. — ovisi o tome klasificira li se usluga kao potpora kritičnoj ili važnoj funkciji. Tu klasifikaciju provodi financijski subjekt, a ne pružatelj.
• Prava revizije, pristupa i inspekcije moraju obuhvatiti i vaše nadležno tijelo, ne samo vas.
• Podugovaranje, prijavu incidenata, razine usluge i dokumentiranu strategiju izlaska potrebno je urediti ugovorom.

Većina onoga što traži procjena trećih strana u režimu DORA-e objavljena je, a ne dostavlja se samo na zahtjev: popis podizvršitelja obrade , sigurnosna arhitektura , plan kontinuiteta poslovanja , registar incidenata i uvjeti izvoza i brisanja iz ugovora o obradi .

Što se prijavljuje #

• Manipulacija tržištem i trgovanje na temelju povlaštenih informacija
• Propusti u postupcima sprječavanja pranja novca / poznavanja klijenta (KYC)
• Neprimjerena prodaja financijskih proizvoda
• Izbjegavanje sankcija
• Neovlašteno trgovanje ili prekoračenje rizičnih ograničenja
• Sukob interesa u savjetodavnim ulogama

Zašto je namjenski kanal važan #

Radnici u financijskom sektoru koji prijavljuju putem općih kadrovskih kanala riskiraju da njihovo otkrivanje bude pogrešno usmjereno osobi odgovornoj za povredu. Članak 9. Direktive zahtijeva kanale koji štite povjerljivost i sprječavaju sukob interesa — što je ključno u organizacijama u kojima se usklađenost, trgovanje i uprava preklapaju.

Aktivirajte svoj kanal za prijavu nepravilnosti →

Posljednje ažuriranje: 23. rujna 2026.